logo pravos

Međunarodnopravna zaštita izbjeglica

 
Naziv kolegija

Međunarodnopravna zaštita izbjeglica

Studijski program
Poslijediplomski specijalistički studij Ljudska prava
Semestar
I./II.
Ime nositelja kolegija
izv. prof. dr. sc. Helga Špadina
Suradnici
 
Status kolegija
izborni predmet
Bodovna vrijednost i način izvođena nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenta
5
Broj sati po semestru
15
Okvirni sadržaj kolegija
1.      Definicija i pojam izbjeglica i raseljenih osoba
2.      Međunarodnopravni izvori u području zaštite izbjeglica
3.      Vrste odnosa izbjeglica s državom prihvata
4.      Pojam teritorijalnog azila
5.      Prava izbjeglica u međunarodnom pravu
6.      Pojam, priroda i ograničenja načela non-refoulement
7.      Dužnosti izbjeglica u međunarodnom pravu
8.      Međunarodne organizacije i tijela u zaštiti izbjeglica
9.      Međunarodne nevladine organizacije u zaštiti izbjeglica  
Znanja i kompetencije koje se stječu predmetom
Međunarodnopravna zaštita izbjeglica svojim je razvojem, naročito posljednjih desetljeća, postala iznimno značajan dio materije zaštite ljudskih prava, kako u kontekstu međunarodnog prava, tako i unutrašnjih pravnih poredaka država. Njezin razvoj na univerzalnoj, kao i na regionalnoj međunarodnoj razini zahtijeva, stoga, da mu se i u nastavi materije zaštite ljudskih prava, posebice na poslijediplomskoj razini, pokloni veća pažnja što u programima mnogih europskih i svjetskih pravnih fakulteta nije novina.
 
Žalosno iskustvo konstantnog porasta broja izbjeglica i raseljenih osoba (prognanika), koji danas prema podacima UNHCR-a prelazi 23 milijuna, ukazuje na aktualnost potrebe zaštite prava tih osoba. Mnoge zemlje u svijetu susreću se s problematikom izbjeglica, bilo da se nalaze u ulozi njihove države podrijetla, „tranzita“, ili pak države prihvata. Republika Hrvatska u protekla dva desetljeća našla se u svim tim ulogama. Uz to, imajući u vidu i činjenicu da su međunarodni ugovori koji štite prava izbjeglica, a kojima je Republika Hrvatska stranka (npr. Konvencija i Protokol o pravnom položaju izbjeglica) sastavni dio hrvatskoga pravnog poretka, upoznavanje s međunarodnopravnom zaštitom izbjeglica može biti od iznimne koristi ne samo pravnicima koji se na akademskoj razini bave tom materijom, već i praktičarima koji se, radeći u državnoj upravi, sudstvu, odvjetništvu, ili pak u nevladinim organizacijama, susreću s tom iznimno ranjivom kategorijom.