Genocid
|
Naziv kolegija |
Genocid |
|
|
Studijski program |
Sveučilišni specijalistički studij Ljudska prava | |
|
Semestar |
I./II. |
|
|
Ime nositelja kolegija |
prof. dr. sc. Mira Lulić, izv. prof. dr. sc. Davor Muhvić |
|
|
Suradnici |
|
|
|
Status kolegija |
izborni predmet |
|
|
Bodovna vrijednost i način izvođena nastave |
||
|
ECTS koeficijent opterećenja studenta |
5 |
|
|
Broj sati po semestru |
15 |
|
|
Okvirni sadržaj kolegija |
||
|
1. Pojmovno određenje genocida
2. Genocid u povijesnom kontekstu
3. Konvencija o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948.
4. Definicija genocida
4.1. Počinitelji genocida
4.2. Skupine zaštićene genocidom
4.3. Radnje počinjenja genocida
4.4. Specijalna namjera počinjenja genocida
4.5. Djela izjednačena s genocidom
5. Pitanja nadležnosti
5.1. Odgovornost pojedinca za genocid
5.1.1. Nacionalni sudovi
5.1.2. ICTY i ICTR
5.1.3. Stalni Međunarodni kazneni sud (ICC)
5.2. Odgovornost države za genocid – Međunarodni sud (ICJ)
6. Odnos genocida sa zločinima protiv čovječnosti i ratnim zločinima |
||
|
Znanja i kompetencije koje se stječu predmetom |
||
|
- Razumijevanje genocida kao najtežeg zločina protiv čovjeka («zločin nad zločinima»)
- Prepoznavanje ljudskih skupina zaštićenih Konvencijom o genocidu (nacionalne, etničke, rasne i vjerske skupine) i uočavanje problematike (ne)dostatnosti opsega te zaštite (npr. političke i ekonomske skupine)
- Uočavanje problematike teške dokazivosti genocida pred sudovima (specijalna namjera)
- Sposobnost razlikovanja odgovornosti pojedinca za genocid temeljem kaznenopravne odgovornosti od odgovornosti države za genocid temeljem međunarodnopravne odgovornosti, koja je bliža građanskopravnom konceptu odgovornosti
- Sposobnost razlikovanja genocida od kaznenih djela s kojima se često dovodi u vezu – zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina |
||