logo pravos

Izabrana praksa europskih sudova

Naziv kolegija
Izabrana praksa europskih sudova
Studijski program
Poslijediplomski specijalistički studij Ljudska prava
Semestar
I./II.
Ime nositelja kolegija
izv prof. dr. sc. Mirela Župan, doc. dr. sc. Davor Muhvić
Suradnici
 
Status kolegija
izborni predmet
Bodovna vrijednost i način izvođena nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenta
5
Broj sati po semestru
15
Okvirni sadržaj kolegija
Izborni kolegij «Izabrana praksa europskih sudova» daje uvid u konvencijski i komunitarni sustav zaštite ljudskih prava kao prepoznatljivih i etabliranih instrumenata zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda u okviru Vijeća Europe i Europske unije. U središtu interesa i izučavanja kolegija je rad i sudska praksa Europskog suda za ljudska prava i Suda Europske unije - dvaju čuvara ljudskih prava Vijeća Europe i Europske unije nadležnih, svaki u svojoj domeni, za nadzor nad primjenom Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Povelje o temeljnim pravima Europske unije. Osim detaljne analize sadržaja ovih dvaju pravnih akata (uključujući i Protokole uz Konvenciju) s posebnim naglaskom na katalog ljudskih prava i temeljnih sloboda koji se njima jamče, kolegij također komparira njihove materijalnopravne odredbe radi utvrđivanja sličnosti i razlika. Važan dio kolegija čini i razrada cjelokupnog nadzornog sustava nad primjenom Konvencije i Povelje, tj. sustava prisilnog izvršenja obveza država ugovornica, uz pomno praćenje najnovijih tendencija prilagodbe konvencijskog i komunitarnog sustava zaštite ljudskih prava sukladno suvremenim potrebama i zahtjevima međunarodne zajednice.    
 
Tematika kolegija neizostavno ulazi i u domenu međunarodnog privatnog prava. Naime, u rješavanju međunarodno obilježene privatno pravne situacije često se ukazuje na aspekt zaštite ljudskih prava. Upravo stoga, intencija ovog kolegija je ukazati na ona područja međunarodnog privatnog i međunarodnog postupovnog prava koja sadrže legislativna rješenja te analizirati pripadajuću sudsku praksu. Nastavne cjeline koje je potrebno obraditi su:
 
1. Europski sud za ljudska prava
1. 1. Nadležnost, uloga i značaj
1. 2. Postupak pred sudom
1. 3. Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i pripadajući Protokoli – «konvencijski sustav» i «konvencijska prava»
1. 4. Sudska praksa u sferi zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda
 
2. Sud Europske unije
      2. 1. Nadležnost, uloga i značaj
      2. 2. Postupak pred sudom
      2. 3. Povelja o temeljnim pravima Europske unije – «komunitarni sustav» i   «komunitarna prava»
      2. 4. Sudska praksa u sferi zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda
 
3. Ljudska prava kao komponenta prekograničnih građanskih odnosa
3.1. Međunarodni obiteljski odnosi i ljudska prava
a1. pravo na brak, učinci braka, istospolni brakovi, prekogranični odnosi roditelja i djece; međunarodno posvojenje.
institut materijalnog javnog poretka u funkciji temeljnih ljudskih prava:
 b1. neprimjena stranog prava; b2. priznanje i ovrha stranih odluka;
sudska praksa Europskog suda za ljudska prava te Suda Europske unije.
3.2. Ljudska prava i temeljne slobode u okviru pravne stečevine Europske unije:
 a) građanstvo Europske unije;
 b) zabrana diskriminacije – kolizijskopravni i procesnopravni aspekti;
 c) individualna vs. kolektivna ljudska prava (zaštita djeteta)
 
4. Međunarodno građansko procesno pravo i ljudska prava
4.1. Procesna ljudska prava (pravo na pravično suđenje (čl. 6. Konvencije; pravo na djelotvoran pravni lijek (čl. 13.); zabrana diskriminacije (čl. 14))
4.2. Procesni javni poredak
a) nacionalni i međunarodni mehanizmi zaštite
b) problematika priznanja i ovrhe stranih odluka (individualna i kolektivna parničnopravna zaštita)
 
Znanja i kompetencije koje se stječu predmetom
Znanje stečeno ovim kolegijem polazi od sveobuhvatnog korpusa instrumenata ujednačenog (univerzalno i regionalno) prava kod kojih je evidentan utjecaj ljudskih prava. Kolegij se fokusira na konvencijska i komunitarna prava kroz analizu sustava nadzora nad njihovom primjenom u državama članicama Vijeća Europe i Europske unije, kao pravnu stečevinu bitno uvjetovanu ljudskim pravima. U europskom su pravu ljudska prava determinirala i poimanje temeljnih sloboda, u okviru kojih posebno mjesto zauzima opća zabrana diskriminacije koja će biti pojašnjena kako kroz prikaz relevantnih slučajeva Europskog suda za ljudska prava i Suda Europske unije, tako i kroz analizu privatnopravne međunarodno obilježene situacije. Uz ova opća, polaznici kolegija steći će i neka posebna znanja. Tako će na području međunarodnog građanskog procesnog prava posebno biti obrađena procesna ljudska prava s naglaskom na problematiku regulacije odnosa procesnog javnog poretka i procesnih ljudskih prava, te odnos individualnih i kolektivnih ljudskih prava. Specifična kompetencija koju polaznici stječu leži i u značajnom korpusu tumačenja Europskog suda za ljudska prava te Suda Europske unije, koju se kroz kolegij smjera obraditi.