Izabrana praksa europskih sudova

Poslijediplomski specijalistički studij Ljudska prava

I./II.

izv prof. dr. sc. Dunja Duić, doc. dr. sc. Davor Muhvić

izborni predmet

5

15

Izborni kolegij «Izabrana praksa europskih sudova» daje uvid u konvencijski i komunitarni sustav zaštite ljudskih prava kao prepoznatljivih i etabliranih instrumenata zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda u okviru Vijeća Europe i Europske unije. U središtu interesa i izučavanja kolegija je rad i sudska praksa Europskog suda za ljudska prava i Suda Europske unije - dvaju čuvara ljudskih prava Vijeća Europe i Europske unije nadležnih, svaki u svojoj domeni, za nadzor nad primjenom Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Povelje o temeljnim pravima Europske unije. Osim detaljne analize sadržaja ovih dvaju pravnih akata (uključujući i Protokole uz Konvenciju) s posebnim naglaskom na katalog ljudskih prava i temeljnih sloboda koji se njima jamče, kolegij također komparira njihove materijalnopravne odredbe radi utvrđivanja sličnosti i razlika. Važan dio kolegija čini i razrada cjelokupnog nadzornog sustava nad primjenom Konvencije i Povelje, tj. sustava prisilnog izvršenja obveza država ugovornica, uz pomno praćenje najnovijih tendencija prilagodbe konvencijskog i komunitarnog sustava zaštite ljudskih prava sukladno suvremenim potrebama i zahtjevima međunarodne zajednice.    

 

Tematika kolegija neizostavno ulazi i u domenu međunarodnog privatnog prava. Naime, u rješavanju međunarodno obilježene privatno pravne situacije često se ukazuje na aspekt zaštite ljudskih prava. Upravo stoga, intencija ovog kolegija je ukazati na ona područja međunarodnog privatnog i međunarodnog postupovnog prava koja sadrže legislativna rješenja te analizirati pripadajuću sudsku praksu. Nastavne cjeline koje je potrebno obraditi su:

 

1. Europski sud za ljudska prava

1. 1. Nadležnost, uloga i značaj

1. 2. Postupak pred sudom

1. 3. Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i pripadajući Protokoli – «konvencijski sustav» i «konvencijska prava»

1. 4. Sudska praksa u sferi zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda

 

2. Sud Europske unije

 

3. Ljudska prava kao komponenta prekograničnih građanskih odnosa

3.1. Međunarodni obiteljski odnosi i ljudska prava

a1. pravo na brak, učinci braka, istospolni brakovi, prekogranični odnosi roditelja i djece; međunarodno posvojenje.

institut materijalnog javnog poretka u funkciji temeljnih ljudskih prava:

 b1. neprimjena stranog prava; b2. priznanje i ovrha stranih odluka;

sudska praksa Europskog suda za ljudska prava te Suda Europske unije.

3.2. Ljudska prava i temeljne slobode u okviru pravne stečevine Europske unije:

 a) građanstvo Europske unije;

 b) zabrana diskriminacije – kolizijskopravni i procesnopravni aspekti;

 c) individualna vs. kolektivna ljudska prava (zaštita djeteta)

 

4. Međunarodno građansko procesno pravo i ljudska prava

4.1. Procesna ljudska prava (pravo na pravično suđenje (čl. 6. Konvencije; pravo na djelotvoran pravni lijek (čl. 13.); zabrana diskriminacije (čl. 14))

4.2. Procesni javni poredak

a) nacionalni i međunarodni mehanizmi zaštite

b) problematika priznanja i ovrhe stranih odluka (individualna i kolektivna parničnopravna zaštita)

 

Znanje stečeno ovim kolegijem polazi od sveobuhvatnog korpusa instrumenata ujednačenog (univerzalno i regionalno) prava kod kojih je evidentan utjecaj ljudskih prava. Kolegij se fokusira na konvencijska i komunitarna prava kroz analizu sustava nadzora nad njihovom primjenom u državama članicama Vijeća Europe i Europske unije, kao pravnu stečevinu bitno uvjetovanu ljudskim pravima. U europskom su pravu ljudska prava determinirala i poimanje temeljnih sloboda, u okviru kojih posebno mjesto zauzima opća zabrana diskriminacije koja će biti pojašnjena kako kroz prikaz relevantnih slučajeva Europskog suda za ljudska prava i Suda Europske unije, tako i kroz analizu privatnopravne međunarodno obilježene situacije. Uz ova opća, polaznici kolegija steći će i neka posebna znanja. Tako će na području međunarodnog građanskog procesnog prava posebno biti obrađena procesna ljudska prava s naglaskom na problematiku regulacije odnosa procesnog javnog poretka i procesnih ljudskih prava, te odnos individualnih i kolektivnih ljudskih prava. Specifična kompetencija koju polaznici stječu leži i u značajnom korpusu tumačenja Europskog suda za ljudska prava te Suda Europske unije, koju se kroz kolegij smjera obraditi.