Međunarodnopravna zaštita izbjeglica

Poslijediplomski specijalistički studij Ljudska prava

I./II.

izv. prof. dr. sc. Helga Špadina

 

izborni predmet

5

15

1.      Definicija i pojam izbjeglica i raseljenih osoba

2.      Međunarodnopravni izvori u području zaštite izbjeglica

3.      Vrste odnosa izbjeglica s državom prihvata

4.      Pojam teritorijalnog azila

5.      Prava izbjeglica u međunarodnom pravu

6.      Pojam, priroda i ograničenja načela non-refoulement

7.      Dužnosti izbjeglica u međunarodnom pravu

8.      Međunarodne organizacije i tijela u zaštiti izbjeglica

9.      Međunarodne nevladine organizacije u zaštiti izbjeglica  

Međunarodnopravna zaštita izbjeglica svojim je razvojem, naročito posljednjih desetljeća, postala iznimno značajan dio materije zaštite ljudskih prava, kako u kontekstu međunarodnog prava, tako i unutrašnjih pravnih poredaka država. Njezin razvoj na univerzalnoj, kao i na regionalnoj međunarodnoj razini zahtijeva, stoga, da mu se i u nastavi materije zaštite ljudskih prava, posebice na poslijediplomskoj razini, pokloni veća pažnja što u programima mnogih europskih i svjetskih pravnih fakulteta nije novina.

 

Žalosno iskustvo konstantnog porasta broja izbjeglica i raseljenih osoba (prognanika), koji danas prema podacima UNHCR-a prelazi 23 milijuna, ukazuje na aktualnost potrebe zaštite prava tih osoba. Mnoge zemlje u svijetu susreću se s problematikom izbjeglica, bilo da se nalaze u ulozi njihove države podrijetla, „tranzita“, ili pak države prihvata. Republika Hrvatska u protekla dva desetljeća našla se u svim tim ulogama. Uz to, imajući u vidu i činjenicu da su međunarodni ugovori koji štite prava izbjeglica, a kojima je Republika Hrvatska stranka (npr. Konvencija i Protokol o pravnom položaju izbjeglica) sastavni dio hrvatskoga pravnog poretka, upoznavanje s međunarodnopravnom zaštitom izbjeglica može biti od iznimne koristi ne samo pravnicima koji se na akademskoj razini bave tom materijom, već i praktičarima koji se, radeći u državnoj upravi, sudstvu, odvjetništvu, ili pak u nevladinim organizacijama, susreću s tom iznimno ranjivom kategorijom.