logo pravos

Opća zaštita ljudskih prava

Naziv kolegija
Opća zaštita ljudskih prava
Studijski program
Poslijediplomski specijalistički studij Ljudska prava
Semestar
I.
Ime nositelja kolegija
prof. dr. sc. Mira Lulić, izv. prof. dr. sc. Ivana Tucak
Suradnici
 
Status kolegija
obvezni predmet
Bodovna vrijednost i način izvođena nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenta
6
Broj sati po semestru
20
Okvirni sadržaj kolegija
1. Uvod u teoriju ljudskih prava
 
2. Nastanak i razvoj ideje ljudskih prava
2.1.  Tradicionalne teorije ljudskih prava
2.2.  Suvremene teorije ljudskih prava
 
3. Definicija ljudskih prava
3.1.  Opravdanje zaštite ljudskih prava
3.2.  Sadržaj ljudskih prava
 
4. Vrste ljudskih prava
4.1.  Pozitivna i negativna ljudska prava
4.2.  Individualna i kolektivna ljudska prava
4.3.  Apstraktna i konkretna ljudska prava
 
5. Podjela ljudskih prava na tri generacije
5.1. Prva generacija - građanska i politička prava
- osiguranje fizičkog integriteta i sigurnosti, zaštita od diskriminacije, sloboda misli, savjesti, vjere, govora i izražavanja, pravo na informiranje, pravo na privatnost, pravo na pravično suđenje, pravo na sudjelovanje u političkom životu zemlje, pravo na udruživanje, pravo na okupljanje, pravo na peticije, pravo na glasanje itd.
 
5.2. Druga generacija: ekonomska, socijalna i kulturna prava
- pravo na odgoj i obrazovanje, pravo na rad, pravo na socijalno i zdravstveno osiguranje, pravo na udruživanje u sindikate, pravo na posebne mjere zaštite djece i mladeži, pravo na kulturu i sudjelovanje u znanstvenom napretku itd.
 
5.3. Treća generacija: grupna prava
- pravo na zdrav okoliš, pravo na samoodređenje, pravo na ekonomski i socijalni razvoj, pravo na prirodna bogatstva, pravo na međugeneracijsku solidarnost, koncept "soft law", itd.
 
6. Mehanizmi zaštite ljudskih prava
6.1.  Zaštita ljudskih prava u međunarodnom pravu – univerzalna i regionalne
6.2.  Zaštita ljudskih prava u unutrašnjem pravu
 
7. Sukobi i ograničenja ljudskih prava
7.1.  Prvenstvo ljudskih prava
7.2.  Hijerarhija ljudskih prava
7.3.  Ukidanje ljudskih prava u situacijama izvanredne javne opasnosti
 
8. Odabrane kritike modernom konceptu zaštite ljudskih prava
8.1.  Pitanje opravdanosti prvenstva ljudskih prava
8.2.  Koncept ljudskih prava i različiti kulturni krugovi
8.3.  Pitanje efikasnosti mehanizama zaštite ljudskih prava
Znanja i kompetencije koje se stječu predmetom
Prvotni je cilj predmeta proširiti i obogatiti shvaćanje studenata o ljudskim pravima i njihovoj zaštiti na međunarodnoj razini. Posebna će se pažnja posvetiti temeljnim dokumentima o ljudskim pravima: Povelji UN-a, Općoj deklaraciji o o pravima čovjeka, Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima, Međunarodnim paktom o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima te drugim važnim dokumentima međunarodnog prava koja štite ljudska prava. Drugotni je cilj stjecanje znanja o različitim filozofsko-pravnim perspektivama o ljudskim pravima (različitim definicijama prava i različitim određivanjem bitnih obilježja, dosega i funkcija prava). Takav bi pristup trebao omogućiti ostvarivanje praktičnih ciljeva pravnika kao i svih ostalih koji se bave promicanjem i zaštitom ljudskih prava. Naime, većina temeljnih ljudskih prava (poput prava na slobodu govora, vjeroispovijedi, privatnosti, kretanja) ne može se pravno regulirati na precizan način i njihovo tumačenje i primjena u sudskoj praksi redovito podrazumijevaju teorijsko i filozofijsko poznavanje prava od strane sudaca i ostalih sudionika. U okviru ovog predmeta posebna će se pažnja posvetiti građanskim i političkim pravima, budući da će ekonomska, socijalna i kulturna prava biti detaljno predavana u okviru obveznog predmeta "Ekonomska, socijalna i kulturna prava". Studenti će također razviti sposobnost kritičkog čitanja pravnih tekstova.

 

Doc. dr. sc. Ivana Tucak na predavanju iz Opće zaštite ljudskih prava