logo pravos

Problematika prava čovjeka

 
Naziv kolegija
Problematika prava čovjeka
Studijski program
Poslijediplomski specijalistički studij Ljudska prava
Semestar
I./II.
Ime nositelja kolegija
izv. prof. dr. sc. Josip Berdica
Suradnici
 
Status kolegija
izborni predmet
Bodovna vrijednost i način izvođena nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenta
5
Broj sati po semestru
15
Okvirni sadržaj kolegija
Najprikladnija knjiga iz područja filozofije prava, a koja govori o pravima čovjeka jest djelo Michela Villeya «Pravo i prava čovjeka» u kojoj jedan od najpoznatijih francuskih filozofa prava kritizira sam pojam «prava čovjeka», točnije sve češću pojavu suvremene podređenosti prava moralu (Kant) u smislu da pravo danas propisuje što se smije a što ne, što bi trebao biti posao morala, a ne prava. Okvirni bi sadržaj kolegija bio podijeljen u dvije značajnije cjeline:
 
(1) iznalazak prava i
(2) geneza prava čovjeka,
 
a unutar njih bi se analizirale sljedeće teme:
 
1. Problem čovjekovih prava (njihova relativnost, itd.);
2. Kritički studij jezika čovjekovih prava;
3. Pitanje smisla riječi pravo (digresija i u smjeru rimskoga prava, tj. pronalazak prava u Rimu);
4. Aristotelovo otkriće prava i (opće i posebne) pravednosti, zatim od pravednosti do prava;
5. Što je «pravo» u rimskoj tradiciji? (utemeljenje «ars iuris», pravna načela «Digesta», pravednost, pravo, stvaranje pravnih pravila);
6. «Subjektivno pravo» i rimska pravna znanost (rađanje prava u pluralu, pravo kao netjelesna stvar, itd.);
7. O nepostojanju čovjekovih prava u antici (antropologija - ropstvo, moral...);
8. Katolicizam i prava čovjeka (Toma Akvinski i semantika prava, univerzalni moral i pravo);
9. Rađanje i bujanje čovjekovih prava u XVII. st. (Hobbes i «Levijatan»);
10. Epilog: XX. st.
 
Znanja i kompetencije koje se stječu predmetom
U srži kolegija stoji razvoj kritičke analize ideje «prava čovjeka» kao regulativne ideje suvremenog društva i čovjeka, temelja i obzora cjelokupne egzistencije i to u okvirima poglavito filozofije društva. Kroz predavanja pokušat će se dovesti u pitanje uobičajeno poimanje smisla i svrhe te pravnopolitičke ideje, kako bi se iskristaliziralo (post)moderno brkanje prava s moralom, odnosno «subjektivne intencije morala s objektivnom logikom prava». Upravo u tom temeljnom razilaženju prava i morala želi se preispitati veliku ali upitnu nadu općeljudske emancipacije kroz pojam «prava čovjeka».