Prekogranična zaštita ranjivih skupina
|
Naziv kolegija
|
Prekogranična zaštita ranjivih skupina |
|
|
Studijski program
|
Sveučilišni specijalistički studij Ljudska prava | |
|
Semestar
|
I./II.
|
|
|
Ime nositelja kolegija
|
prof. dr. sc. Mirela Župan, doc. dr. sc. Martina Drventić Barišin
|
|
|
Suradnici
|
|
|
|
Status kolegija
|
izborni predmet
|
|
|
Bodovna vrijednost i način izvođena nastave
|
||
|
ECTS koeficijent opterećenja studenta
|
5
|
|
|
Broj sati po semestru
|
15
|
|
|
Okvirni sadržaj kolegija
|
||
| Suvremeni diskurs međunarodnog privatnog prava sve je snažnije obilježen standardima zaštite ljudskih prava. Ti standardi utječu na određivanje mjerodavnog prava, međunarodne nadležnosti, priznanje stranih odluka, postupovne institute te tumačenje iznimke javnog poretka u prekograničnim situacijama. Ovaj se kolegij usmjerava na zaštitu ljudskih prava u prekograničnim statusnim, obiteljskim, nasljednim, stvarnopravnim i izvanugovornim odnosima, s naglaskom na ranjive kategorije osoba nastale pod utjecajem suvremenih društvenih procesa i globalnih promjena. U prekograničnim privatnopravnim odnosima osobito se propituje usklađenost zaštite ranjivih skupina s člancima 6., 8. i 14. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i s relevantnim odredbama Povelje Europske unije o temeljnim pravima. Posebno mjesto zauzima zaštita prava djece, uključujući najbolji interes djeteta, kako proizlazi iz Povelje UN-a, Konvencije UN-a o pravima djeteta i EKLJP-a. Nadalje, obrađuju se odabrana ljudska prava i temeljne slobode kroz konkretne prekogranične privatnopravne situacije: pravo na privatni i obiteljski život, pravo na identitet, najbolji interes djeteta, pravo na jednakost i zabranu diskriminacije, pravo na pristup pravdi te pravo na zdravlje i zdrav okoliš. Tematski se razmatraju međunarodne otmice djece, prekogranični obiteljski odnosi, zamjensko majčinstvo, promjena roda i treći rod, zaštita privatnosti u digitalnom okruženju, položaj migranata, žena, radnika, potrošača i ranjivih odraslih osoba, kao i korporativna odgovornost za povrede ljudskih prava. Sadržaj kolegija pratit će primjeri iz sudske i pravne prakse koji pokazuju kako se pitanja međunarodne nadležnosti, mjerodavnog prava i priznanja stranih odluka ne mogu promatrati odvojeno od ljudskopravnih standarda. Posebna pozornost posvetit će se i prekograničnoj zaštiti ranjivih odraslih osoba, primjerice u slučajevima smještaja u ustanovu u drugoj državi ili priznanja stranih odluka o skrbništvu, zastupanju i upravljanju imovinom. Takve situacije neposredno otvaraju pitanja dostojanstva, jednakosti, zabrane diskriminacije i pristupa pravdi. |
||
|
Znanja i kompetencije koje se stječu predmetom
|
||
|
Nakon položenog ispita iz predmeta studenti/ce će moći: |
||