logo pravos

Uvod u pravo

 
Naziv kolegija
Uvod u pravo
Studijski program
Poslijediplomski specijalistički studij Ljudska prava
Semestar
I.
Ime nositelja kolegija
izv. prof. dr. sc. Ivana Tucak
Suradnici
 
Status kolegija
Obvezan predmet samo za polaznike koji nisu diplomirali na pravnom fakultetu
Bodovna vrijednost i način izvođena nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenta
 
Broj sati po semestru
 
Okvirni sadržaj kolegija
Svrha je kolegija omogućiti studentima Studija koji nemaju pravno obrazovanje stjecanje temeljnih znanja o pravu. Pravna znanost ima specifičnu terminologiju, pojmove i postupke. Kolegij neće pružili znanje o pojedinim nacionalnim pravnim porecima nego će studentima pružiti uvid u znanje o bitnim i općim elementima od kojih se sastoje svi pravni poreci.
 
Kolegij posebno uvodi studente u sljedeću problematiku prava i pravne znanosti:
-          Pojam prava
-          Pravni subjekti: pravna i djelatna sposobnost
-          Pravni odnos
-          Subjektivna prava
-          Izvori prava
-          Sistematizacija prava
-          Prirodnopravne teorije
-          Pravni pozitivizam
 
Važno je napomenuti da potpuno razmatranje spomenutih problema uključuje i teorijska pitanja poput pitanja o prirodi prava, odnosa prava prema moralu i pitanja pravednosti. Ta pitanja podrazumijevaju blisku povezanost prava sa socijalnim i filozofskim teorijama. Pravo je višedimenzionalno, ono nije samo sustav normi, nego obuhvaća i vrijednosti i društvene činjenice (integralna teorija prava). 
Znanja i kompetencije koje se stječu predmetom
Osnovni je zadatak kolegija da studentima omogući stjecanje znanja o temeljnih pravnim pojmovima koji će ih pripremiti da samostalno prepoznaju i objašnjavaju složene pravne probleme vezene uz ljudska prava. Kolegij bi trebao studentima pružiti znanja o prirodi i funkciji prava. Studenti će imati prilike naučiti više o temeljnim pravnim pojmovima poput „prava“, „pravne norme“, „pravnog akta“, „pravne obveze“. Spomenuti pojmovi pružaju jedinstveni alat za objašnjenje pojedinih nacionalnih pravnih poredaka (različitih pravnih grana), ali i međunarodnog prava. Također bi proučavanje pravne teorije trebalo potaknuti studente da kritički preispitaju vladajuće teorijskopravne pretpostavke. U tom pogledu su zanimljiva sljedeća pitanja: „Što su to (ljudska) prava?“, „Što predstavlja kršenje ljudskih prava?“, „Imaju li građani apsolutnu dužnost da poštuju pravna pravila?“, „Da li postoji selektivna provedba pravnih pravila?“. Sve rečeno bi trebalo razviti sposobnost polaznika kolegija za samostalni znanstveni i stručni rad u području ljudskih prava.