Postanite sveučilišni/a specijalist/ica za ljudska prava

O ženskim kvotama u parlamentima

Objavio/la prof. dr. sc. Mira Lulić - 10.05.2021.
Postanite sveučilišni/a specijalist/ica za ljudska prava >>

Detaljnije o predavanju: Prosječna zastupljenost žena u parlamentima država članica Europske unije i u 2020. godini je i dalje niska te iznosi 29,9 %. Za navedeno postoje brojni razlozi, uvjetovani političkim, kulturnim, socioekonomskim te institucionalnim razlikama pojedinih političkih sustava država članica Europske unije. Zbog dugotrajne političke podzastupljenosti žena, Ujedinjeni narodi, Vijeće Europe i Europski parlament, dulji niz godina pozivaju sve države da spolno uravnoteže svoje parlamente. Pojedine države članice su se navedenim pozivima odazvale te prihvatile antidiskriminacijske zakone i donijele brojne mjere i strategije, kao mehanizme za povećanje zastupljenosti žena, od kojih kao najvažniju ističemo izbornu spolnu kvotu. Deset država članica Europske unije za parlamentarne izbore danas primjenjuje zakonsku izbornu spolnu kvotu, dvanaest država primjenjuje samo stranačku izbornu spolnu kvotu, a pet država članica Europske unije ne primjenjuje niti jednu vrstu. Njihovim uvođenjem, neke su države članice ostvarile značajno povećanje broja žena u parlamentima, dok su druge doživjele samo skromne promjene u broju parlamentarnih zastupnica, odnosno u jednom trenutku čak i smanjenje broja zastupnica. Uspješnost u dosezanju rezultata zastupljenosti žena u parlamentima primjenom izborne spolne kvote usko je vezana za način na koji je ona implementirana u zakonodavstvo države.

S obzirom da je Republika Hrvatska jedina država članica koja je nakon zakonske implementacije izborne spolne kvote imala pad zastupljenosti žena u više izbornih ciklusa, zakonodavstva i prakse drugih država članica Europske unije, koje su ostvarile bolje rezultate zastupljenosti žena u svojim parlamentima nakon primjene izborne spolne kvote, nam predstavljaju dragocjeni izvor informacija i podlogu za kreiranje novih izbornih politika i propisa u Republici Hrvatskoj.

 

Sanda Pašuld rođena je 1970. godine u Osijeku. Diplomirala je 1995. godine na Pravnom fakultetu u Osijeku. Od 2002. godine do 2020. godine članica je Hrvatske odvjetničke komore kao odvjetnica sa sjedištem u Osijeku. Tijekom obavljanja odvjetničke djelatnosti susrela se s brojnim pravnim temama, a pretežiti interes je iskazala u oblasti građanskog i trgovačkog prava. Od 2013. godine je članica Hrvatske udruge za mirenje, Zagreb, kada je stekla status ovlaštene izmiriteljice.  Od 2017. godine do 2021. godine gradska je vijećnica u Gradskom vijeću Grada Osijeka.

Od tada je i predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Osijeka te članica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Osječko-baranjske županije. Od studenog 2020. godine zaposlena je u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, kao glavna savjetnica ministrici.

Doktorski studij pri Sveučilištu J. J. Strossmayera – Europski studiji upisala je u prvoj generaciji doktoranata, a obranila je doktorsku disertaciju “Spolne kvote i parlamentarni izbori u EU: postizanje uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca” dana 18. prosinca 2020. godine. Kao predstavnica Minisarstva regionalnog razvoja i fondova EU, imenovana je članicom za izradu Nacionalnog plana za ravnopravnost spolova za razdoblje od 2021. do 2027. godine, koja izrada je u tijeku. U središtu njena znanstvenog rada jesu politička prava žena i ravnopravnost žena i muškaraca u suvremenom društvu.

 

 

Predavanje dr. sc. Sande Pašuld
Time: May 13, 2021 09:00 AM Warsaw
Join Zoom Meeting
https://zoom.us/j/93767987377?pwd=bkhtRlNxL3E3SnZCTU1oSFNHcHJNQT09

Meeting ID: 937 6798 7377
Passcode: 1

Zadnja izmjena : 10.05.2021. - 19:17

Nazad