Postanite sveučilišni/a specijalist/ica za ljudska prava

Prva obrana specijalističkog rada

Posted by zdravac on 11.07.2013.
Postanite sveučilišni/a specijalist/ica za ljudska prava >>

 

 

 

Kolegica Suzana Đebro, mag. oec., prva je sveučilišna specijalistica za ljudska prava u Republici Hrvatskoj! Danas je na Pravnom fakultetu Osijek uspješno obranila specijalistički završni rad pred tročlanim Povjerenstvom: prof. dr. sc. Mira Lulić (predsjednica Povjerenstva), prof. dr. sc. Mario Vinković (mentor i član) i prof. dr. sc. Nihada Mujić (članica). Tema njenog rada je Izloženost profesora/nastavnika učeničkom mobbingu u osnovnim i srednjim školama Virovitičko-podravske županije.

Kolegica Đebro se u radu bavi istraživanjem problematike učeničkog mobbinga nad nastavnicima i profesorima u osnovnim i srednjim školama, analizirajući hrvatski pravni okvir te relevantne domaće i međunarodne izvore. Analiza je usmjerena kako na relevantne odredbe radnog zakonodavstva i Zakona o suzbijanju diskriminacije, tako i na propise koji se primjenjuju u području osnovnog i srednjeg obrazovanja. Polazeći od osnovne pretpostavke kako je psihičko (ali i fizičko) zlostavljanja nastavnika od strane učenika sve  izraženiji problem u osnovnim i srednjim školama Republike Hrvatske, o kojemu nedostaje kvalitetnog empirijskog istraživanja koje bi potvrdilo polazne postavke, kolegica u drugom dijelu specijalističkog rada, iznosi zaključke opsežnog istraživanja koje je provela u školama Virovitičko-podravske županije.

Istraživanje je obuhvatilo anketiranje čak 350 nastavnika i profesora zaposlenih u osnovnim i srednjim školama Virovitičko-podravske županije koji pripadaju različitim dobnim skupinama, različitog su spola te pripadaju prosječno različitim grupama radnika s obzirom na postojeće radno iskustvo. Provedeno empirijsko istraživanje jasno ukazuje na izloženost nastavnika i profesora učeničkom nasilju (verbalnom i fizičkom), percepciju o intenzitetu zlostavljanja, ali i ulogu roditelja, društva i zakonodavnog okvira u primjerenoj pravnoj regulaciji i društvenoj valorizaciji navedenog problema. Ne manje važno rad ukazuje na manjkavosti postojećega zakonodavstva te probleme koji se javljaju u praktičnoj interpretaciji psihičkog zlostavljanja i uznemiravanja nastavnika na radnom mjestu.

Hrvatsko zakonodavstvo sadrži praktično sporne determinante identificiranja psihičkog uznemiravanja na radnom mjestu, zbog nužnosti dokazivanja izravnog nexusa između neželjenog ponašanja (koje potječe od radnih kolega i osoba s kojima radnik prilikom obavljanja posla dolazi u svakodnevni doticaj) i pravnih temelja zabrane diskriminacije iz Zakona o suzbijanju diskriminacije (tzv. limitirajući doseg definicije uznemiravanja), ali i odsutnosti definiranja problema psihičkog zlostavljanja na radnom mjestu. U kontekstu ostvarivanje pravne zaštite nastavnika i profesora osobito je sporna nužnost da kao žrtve zlostavljanja pravnu zaštitu ostvaruju tužbom protiv poslodavca, odnosno škole u kojoj su zaposleni, jer im postojeći pravni okvir  ne daje druge mogućnosti.

Primjereno predloženom naslovu završnog specijalističkog rada Pristupnica je koristila odgovarajuće metode istraživanja, i to poglavito:  statističku metodu, metodu analize i sinteze, induktivnu i deduktivnu metodu, metodu apstrakcije i konkretizacije, metodu specijalizacije te metodu dokazivanja i opovrgavanja. U potrebnoj mjeri služila se i komparativno-pravnom metodom te normativnom i institucionalnom analizom relevantnih pravnih izvora. Provedeno istraživanje osobito je značajno za analizu i valorizaciju radnopravnog položaja i društvenog tretmana nastavnika pro futuro, a podredno može poslužiti kao važna podloga za reformu obrazovnog sustava koja mora primjereno i kvalitetno preispitati važnost uloge i položaja nastavnika/profesora u društvu i nadasve njegovu budućem razvoju. Kolegica Đebro je radom realizirala postavljeni cilj, dokazala postavljene hipoteze, te opravdala svojedobno obrazloženje teme uz primjenu odgovarajućih metoda istraživanja i dobivenih rezultata. Kvaliteta korištenih izvora, primijenjena metodologija ,ostvareni rezultati i zaključci koje kolegica navodi, Povjerenstvo su uputili na jednoglasno mišljenje kako rad valja pozitivno ocijeniti. Kolegica je i na obrani pokazala da suvereno vlada temom, koju je prezentirala u 30-ak minuta nakon čega su uslijedila pitanja Povjerenstva kao i razgovor.

 

 

 

 

 

Početak postupka obrane specijalističkog rada.

 

 

Izlaganje.

 

 

 

 

 

Postavljanje pitanja i rasprava.

 

 

 

 

 

 

 

 

Last changed: 23.05.2018. at 08:55

Back to Overview